Nationalni Park Plitvice Lakes

Izleti

Izaberite izlet: *
Grad/polazište: *
Datum izleta:

Art & Culture RIJEKA & TRSAT     Code trips: 2021/599 - individualni izleti

  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
  • Art & Culture RIJEKA & TRSAT
Grad/polazište:
Mjesto polaska:
Datum izleta:
Broj osoba:
Broj djece (0-3):
Broj djece (4-11):
Molimo Vas da izaberete broj osoba, kako bi mogli izračunati cijenu!

Art & Culture RIJEKA & TRSAT     Code trips: 2021/599 - individualni izleti


RIJEKA
„Grad koji teče“ „Grad različitosti“ „Europska prijestolnica kulture 2020“.Rijeka je multikulturalni grad, bogate povijesti i mediteranskog duha.Grad gastronomije i kulture, sporta i zabave...
Grad ponosan na svoju industrijsku i pomorsku baštinu.Grad Torpeda, koji spada u vrh svjetske tehnologije, zbog kojeg je tvornica torpeda tehnološki obilježila ovaj grad, iz kojeg su nekad dolazila najmodernija tehnička sredstva 19 st,te je bio centar najmodernije industrije, a duh toga doba živi još i danas.Šetnice, parkovi, riva, luka,živahan Korzo, u svako doba dana,A posebno riječke znamenitosti, Crkva Sv. Vida, Guvernerova palača, Kosi toranj,Narodno kazališe Ivana pl. Zajca, palača Modello oduševiti će svakog posjetioca.Iznad grada ponosno se uzdiše Trsatska gradina s koje s pruža najljepši pogled na kvarnerski zaljev.
Svetište Majke Božje Trsatske i Franjevački samostan, vjersko su okupljalište te poseban su dragulj ovoga grada.
„Grada koji teče“
Korzo se već od ranog XIX. stoljeća počeo formirati u obliku u kakvu ga danas poznajemo, kao glavno šetalište i sastajalište Riječana, te poligon za gradnju reprezentativnih palača u obličjima stilova koji su se smjenjivali: klasicizma, historicizma, secesije, moderne

Korzu su Riječani vjerni i u zimskim kaputima i u ljetnim lepršavim odoricama. Jednako mu dolaze i pod kišobranima i nošeni burom, vjetrom koji je baš kao i Korzo specifičnost ovog grada izgrađenog uz obale rijeke, a vjekovima orijentiranog ka moru. Oni su tu da otjeraju jesenju tugu i da budu vjesnici proljeća. Neraskidive su niti što vezuju riječku „ulicu broj 1“ i Riječane.

 Korzo je mjesto na kojem se ljudi sastaju, na kojem se rastaju, na kojem se druže, sklapaju poslove, sklapaju poznanstva, ali i obavljaju šoping. Riječani na Korzu mogu sve. Mogu vidjeti i biti viđeni. Neki bi rekli kako se upravo na Korzu svakodnevno ispisuju žive gradske novine. Pišu ih i čitaju sami građani, ali i svi oni koji Rijeci dolaze sa svih strana svijeta. E, što se tek njima Korzo voli pokazati...

Gradski toranj simbol Rijeke
Građen je u srednjem vijeku, vjerojatno na temeljima kasnoantičkih, primorskih gradskih vrata. Na donjem dijelu pročelja tornja danas je uočljivo nekoliko njegovih baroknih faza, koje odlikuje bogata arhitektonska plastika portala, u kamenu isklesanoga carskoga grba i reljefa austrijskih careva Leopolda i Karla VI. Rijeka ih je posebno slavila zbog pomorske orijentacije koju su uveli u državnu politiku austrijskoga dvora. Nadgrađe tornja, na kojem se još od XVII. stoljeća nalazi gradska ura, više je puta preoblikovano, znatnije na prijelazu XVIII. u XIX. stoljeće pod vodstvom gradskog inženjera A. Gnamba, a posljednji put koncem XIX. stoljeća prema projektu F. Bazariga. 
Riječki grb oblikovan je u visokom reljefu ispod ure na Gradskome tornju. Car Leopold I. Habsburg dodijelio je Rijeci taj grb 1659. godine. Otada je simbol orla s riječkoga grba u službenoj komunikaciji zamijenio tradicijsko srednjovjekovno isticanje simbola sveca zaštitnika grada – sv. Vida. Glave dvoglavoga riječkog orla heraldički neobično gledaju u istom smjeru. Orao kandžama pridržava urnu iz koje teče nepresušni mlaz vode koji je trebao simbolizirati neiscrpnu vjernost grada austrijskom caru. Tu je "nepresušnost" kao sastavni dio grba trebalo potvrđivati i geslo INDEFICIENTER (nepresušno, ne sustajući), za tu prigodu iskovano u novolatinskom. 

 katedrala sv. Vida jedina je barokna rotonda monumentalnih proporcija izgrađena na tlu Hrvatske. Gradnja ove crkve započeta je 1638. godine prema projektu isusovačkog arhitekta G. Briana. Kao uzor je poslužila znamenita venecijanska crkva Santa Maria della Salute. 

Investicija izgradnje nove crkve sv. Vida prelazila je moći lokalne sredine pa je s prekidima potrajala čitavo stoljeće, a sudeći prema površinama pročelja koje nisu prekrivene kamenim pločama nikad nije ni dovršena. Do bitne izmjene projekta dolazi 1725. godine kada novi rukovoditelj gradnje B. Martinuzzi crkvi pridodaje galeriju. Mjesna nam legenda tumači da je do toga došlo jer isusovci nisu htjeli da se tijekom liturgije redovnički novicijat miješa s pukom, osobito s prelijepim riječkim djevojkama. 

 Unutrašnjost crkve pravi je barokni „Gesamtkunstwerk“, jedinstvo stila. Autori bujne, luksuzne barokne plastike interijera, oltara i propovjedaonice, majstori su pridošli iz Gorizie i Friulia: S. Petruzzi, P. Lazzarini, L. Pacassi i A. Michelazzi, od kojih se posljednji i udomaćio u Rijeci. Autor oltarne slike sv. Josipa s Djetetom Isusom ljubljanski je slikar podrijetlom iz Lotaringije, V. Metzinger. Nepoznati barokni majstor naslikao je oltarnu palu sv. Ignazia Loyole. XIX stoljeću ovdje pripadaju samo Benvenutijev kip Gospe Žalosne na istoimenom oltaru i Simonettijeva slika Uznesenja Marijina. Crkva posvećena 1742. godine predstavlja tek preostatak sklopa koji je još obuhvaćao zgrade isusovačkog seminara i kolegija, a porušen je između dva svjetska rata. Portal isusovačkoga kolegija sačuvan je preseljenjem na zgradu kanonike prigrađene uz začelje crkve sv. Vida. Uz glavni portal crkve sv. Vida Riječani su uzidali topovsku kuglu uz šaljivi natpis na latinskom koji u prijevodu glasi: „Ovo voće poslala je Engleska kada je odavde htjela istjerati Gale“. Natpis je svjedočanstvo epizode Napoleonskih ratova koja se u Rijeci odigrala 1813. godine. Kako je natpis kronogram, ovu ćete godinu uočiti čitajući veća slova kao rimske brojeve. Katedralom je crkva sv. Vida postala između dva svjetska rata. 

 TRSAT -Svetište Majke BožjeTrsatske

Marijin Trsat je osobit povijesni, vjerski, kul¬turni i graditeljski sklop koji čine Svetište Gospe Trsatske i franjevački samostan, boravište čuvarā tog Svetišta. Naravno, jezgra je tog sklopa Svetište Majke Božje i ono daje Marijinu Trsatu snagu privlačljivosti u prošlosti i danas. Ono je obiteljsko svetište, jer su mu počeci vezani uz tradiciju o boravku Marijine kućice na Trsatu (1291. – 1294.) prije dolaska u Loreto. Zato je također i Loreto sestrinsko svetište, i s pravom nosi naslov HRVATSKI NAZARET.

Dana Gospodnjega 10. svibnja 1291. godine Sveta Nazaretska kućica u kojoj je živjela sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa, prenesena je iz Nazareta na Trsat. Dugih 726. godina molimo se svetoj Obitelji na Trsatu – hrvatskom Nazaretu.

ČUDOTVORNA SLIKA: A onda 10. prosinca 1294. godine (točno tri godine i sedam mjeseci nakon čudesnoga prijenosa) kućica je nestala s Trsata i našla se je na drugoj strani Jadrana u šumici nedaleko od Recanatija na posjedu izvjesne gospođe koja se je zvala Lauretta.
Pred 650. godina papa Urban V., 1367. godine darovao je sliku za utjehu hrvatskim vjernicima koji su u Loretu plakali za Svetom Nazaretskom kućicom. Slika se otada nalazi na oltaru našeg Svetišta i sve do danas štuje kao Majka Milosti ili Majka Božja Trsatska.

Svetište Majke Božje Trsatske sedam-stoljetno je mjesto osobitog vjerskog i kulturnog događanja kao i vjerničkog okupljanja. Ono je najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje po hodočasničkom okupljanju. Svetište Gospe Trsatske, jedno od najstarijih u Hrvatskoj, koje je u lipnju 2003. posjetio i papa Ivan Pavao II. Njemu u spomen u svetištu je podignut spomenik Sveti otac - Trsatski hodočasnik, djelo kipara Anta Jurkića. Nezaobilazan dio Svetišta Gospe Trsatske je i Kapela zavjetnih darova. Bogatstvo ove riznice svjedoči o čudesnim moćima i zahvalnosti koju su na taj način pružili vjernici Majci Božjoj Trsatskoj. Tu možete vidjeti i vrijedne donacije habsburških vladara - Leopoldove svijećnjake i dvoglavog zlatnog orla optočenog draguljima, inače simbola Rijeke,  dar Karla V.

Trsatski franjevci stoljećima štuju Kraljicu Jadrana na Trsatu i šire glas o Trsatskoj Gospi koja je vjekovima putokaz pomorcima a vjernicima utjeha i nada.